Iako je medicina davno napustila pojmove ‘dijabetes odraslih’ i ‘dječji dijabetes’ ili ‘dijabetes mladih’, činjenica jest da je do prije 20-30 godina dijabetes tipa 2, kojeg smo još nazivali ‘staračkim dijabetesom’, obolijevao prvenstveno najstariji dio populacije, dok je kod mlađih otkrivan isključivo dijabetes tipa 1 kojeg karakterizira prvenstveno nesposobnost gušterače da proizvodi inzulin za prijenos šećera iz krvi u stanice. Zadnjih godina hrvatski dijabetolozi primijetili su zastrašujući trend brzog pomlađivanja bolesničke populacije s dijagnozom diabetes mellitus tip 2. Od ‘staračkog dijabetesa’ u Hrvatskoj sve češće obolijevaju ljudi srednje dobi, mladi, pa čak i djeca. Na ovotjednoj panel raspravi predsjednica  Zagrebačkog dijabetičkog društva dr. mr. sc. Manja Prašek iznenadila je pričom da se u njihovo društvo došla upisati djevojka od samo 18 godina. Takve slučajeve prije nisu imali. Potpuno je nedvojbeno da je njezina dijagnoza dijabetes tipa 2, bolest za koje se ne tako davno pričalo kako od nje obolijevaju samo stariji.

U svjetskim razmjerima, pogotovo u pojedinim velikim zemljama, već možemo  govoriti o širenju epidemije dijabetesa tipa 2 na populaciju adolescenata i djece. U Hrvatskoj još uvijek ne možemo govoriti o epidemiji, ali činjenica jest da samo povećanje učestalosti otkrivanja dijabetesa tipa 2 kod mladih upozorava da se dramatično širenje te bolesti počinje događati i u dijelu populacije gdje to uopće nije bilo očekivano.

Doc. dr. sc. Gordana Stipančić, dr. med., subspecijalistica pedijatrijske endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma, objasnila nam je kako trenutačno vode 250 obitelji s djecom oboljelom od dijabetesa, a u četiri obitelji djeca su oboljela od dijabetesa tipa 2. Zabrinjava to što se vrlo značajno povećao broj djece s takozvanim preddijabetičkim indikacijama.

Kao i kod odraslih, postojanje preddijabetičkih indikacija znači kako osoba s takvim indikacijama ima vrlo visoka vjerojatnost obolijevanja od dijabetesa tipa 2 ako ne promijeni prehranu i način života. Ono što u Hrvatskoj zabrinjava je sve veći udio pretile djece. Pretilost je jedna od indikacija dijabetesa 2. Pedijatri specijalizirani za endokrinologiju tako kod najmlađih sada prate preddijabetičke indikacije kao što su, uz pretilost, inzulinska rezistencija; glukoza u krvi na tašte viša od 5,6 mmol/L ili 7,8 mmol/L 2 sata nakon obroka.

Dr. Stipančić je objasnila kako se Hrvatska srećom razlikuje od Sjedinjenih država koje bilježe eksploziju rasta broja mladih oboljelih od tipa 2.

Studija o brzini rasta dijabetesa 2  kod mladih u Sjedinjenim državama od 2002. do 2012. otkriva šokantan prodor bolesti među mlade po stopi od čak 4,8 posto godišnje.

Prema tumačenju dr. Stipančić u Sjedinjenim državama bilježe tako robusni rast dijabetesa 2 kod mladih zbog toga što je crnačka i hispano populacija nešto osjetljivija na očigledno lošu strukturu suvremene prehrane nego što su to bijelci, te je u tom dijelu populacije postalo uobičajeno otkrivati dijabetes tipa 2 već nakon deset godina starosti.

U Sjedinjenim državama već su dijagnosticirali dijabetes 2 kod djevojčice stare smo dvije i pol godine.

Nije poznato koji su razlozi posebne osjetljivosti dijelova populacije na dijabetes tipa 2, ali teoretizira se kako su Europljani ipak nešto manje osjetljivi jer su imali dužu prilagodbu životu na više ugljikohidrata i obilju hrane. Ljudi su tijekom evolucije bili lovci-skupljači te im se organizam prilagodio dugim razdobljima bez hrane i puno manjim količinama ugljikohidrata i šećera nego što im to omogućuje život od razvoja poljoprivrede.

Praktično postoji konsenzus među znanstvenicima kako je glavni uzrok obolijevanja od dijabetesa 2 previše ugljikohidrata i šećera u kalorijski ionako previše obilatim obrocima.

I u Hrvatskoj se očekuje povećanje postotka oboljelih od dijabetesa tipa 2, pa tako i kod mladih, upozoravaju hrvatski dijabetolozi. Strah od povećanja broja oboljelih od dijabetesa tipa, pa i kod mlađeg dijela populacije, na stručnoj je panel raspravi  izrazio vrlo proaktivni ravnatelj Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac doc. Dr. sc. Dario Rahelić koji smatra kako je već sada dijabetes ogromni teret cjelokupnom zdravstvenom sustavu. Jedan od ključnih koraka koje je poduzeo dr. Rahelić jest praćenje ishoda liječenja, što je elementarna pretpostavka utvrđivanja uspješnosti domaće medicinske prakse, ali i uspješnosti edukacije oboljelih od dijabetesa.Ravnatelj HZZO-a, dr.med.spec.  Lucian Vukelić, naglasio je kako su dijabetičari ključni trošak zdravstvenog sustava.  Više od 610 milijuna kuna odlazi samo na tretman dijabetesa, a puno viši iznos na liječenje njegovih brojnih komplikacija.