Veliki vodič: Sve o bolestima srca i krvnih žila

Veliki vodič - Sve o bolestima srca i krvnih žila

Ovaj vodič za vas su pripremili naši vrhunski Ovaj Ovaj vodič za vas su pripremili naši stručnjaci: dr. Dražen Šebetić, spec. internist subspec. kardiolog, dr. Stanko Uzelac, kardiolog, FESC, dr. Aleksandar Trbović, spec. internist subspec. kardiolog, prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, spec. hitne i interne medicine subspec. kardiolog i mr. sc. Ante Petrušić, spec. internist subspec. kardiolog, endokrinolog i dijabetolog.

U našoj zemlji godišnje od srčano-žilnih bolesti umre oko 27.000 građana, što je otprilike polovica svih umrlih osoba. Od iznenadne srčane smrti gotovo svakoga sata umre jedan stanovnik Hrvatske, što je oko 9000 takvih smrtnih slučajeva godišnje. Ipak, kao i u većini zapadnih zemalja, i u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina smrtnost od srčano-žilnih bolesti ipak polako smanjuje, no problem je što je i dalje izrazita prevalencija rizičnih faktora na koje možemo utjecati.

Rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja od srčano-žilnih bolesti upravo su oni za koje smo uglavnom sami krivi, poput pušenja, pretilosti, nezdravog načina prehrane, povišenih vrijednosti masnoća u krvi, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka, pijenja alkohola, nedovoljne tjelesne aktivnosti, a sve češće i stresa i emotivne napetosti.

U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju svojim liječnicima vezanim za bolesti srca i krvnih žila.

Koji je normalan srčani ritam? Što su bradikardija i tahikardija?

Smatra se da je normalan broj otkucaja srca u mirovanju između 60 i stotinu.

Bradikardija znači smanjenje otkucaja srca odrasle osobe na manje od 60 u minuti. Može biti uzrokovana poremećajima u radu srca, srčanim bolestima ili urođenim srčanim manama, ali i poremećajem elektrolita. I neki lijekovi, posebno za snižavanje krvnog tlaka i protiv aritmija, mogu usporiti rad srca. Bradikardija se uglavnom javlja kod starijih ljudi. Njeni simptomi mogu biti umor, slabost, omaglica, kratki dah, palpitacije, nelagodan osjećaj u prsima.

Tahikardija se očituje povećanjem broja otkucaja srca, iznad stotinu u minuti, pa do te mjere da osoba ima osjećaj da će joj se srce raspuknuti. Može biti kratkotrajna ili dugotrajna.

Razlikuju se sinusna, ventrikularna i supraventrikularna tahikardija.

  • Sinusna najčešće nastaje u sklopu normalnih fizioloških procesa, primjerice kod napora, ili se javlja kao posljedica anemije, pojačanog rada štitnjače i sl.
  • Ventrikularna tahikardija je brz srčani ritam koji nastaje u klijetki i to je po život opasno stanje. Dijagnosticira se EKG-om, a liječi kardioverzijom ili antiaritmicima.
  • Supraventrikularne tahikardije skupina je poremećaja srčanog ritma s brzinom iznad stotinu otkucaja u minuti, a mjesto nastanka je bilo gdje u srcu, osim u srčanim klijetkama.

Što je fibrilacija atrija (FA) i zbog čega je opasna?

Fibrilacija atrija je srčana aritmija koja nastaje kao posljedica izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju čija je frekvencija od 400 do 600 u minuti. Zbog toga dolazi do izostanka kontrakcije atrija te, ovisno o stanju atrioventrikularnog čvora (AV-čvora), frekvencija ventrikula može biti usporena ili ubrzana.

FA je najčešća aritmija u općoj populaciji, češća u starijoj dobi i nešto češća kod muškaraca.

Među starijima od 80 godina oko deset posto ima FA. Osim životne dobi i spola, rizični faktori za razvoj FA su povišeni krvni tlak i koronarna bolest srca, kao i bolest srčanih zalistaka, bolesti štitnjače, dijabetes, uživanje alkohola, zatajenje srca. Simptomi FA su osjećaj preskakanja srca (palpitacije), bolovi u prsnom košu, osjećaj nedostatka zraka, omaglice i gubitak svijesti, no FA može biti i potpuno bez simptoma.

Ova aritmija povećava rizik za moždani udar jer je zbog nepravilnog rada srca povećana mogućnost nastanka krvnog ugruška te za zatajenje srca.

Ako su simptomi izraženi, može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Fibrilacija atrija liječi se antikoagulantnim lijekovima, antiaritmicima te elektrokardioverzijom. Kod pacijenata koji imaju trajnu FA i ubrzani srčani ritam primjenjuju se lijekovi, a kod onih s trajnom FA i usporenim srčanim ritmom primjenjuje se elektrostimulacija.

Što je srčani udar?

Srčani udar ili infarkt miokarda je propadanje srčanog mišića iza mjesta na kojem se koronarna arterija začepila ili je pak protok krvi naglo smanjen. Težina incidenta ovisi o tome koja je koronarna arterija pogođena, na kojem je mjestu nastalo začepljenje, o vrsti plaka, o tome je li moguće učiniti akutni zahvat kako bi arterija postala prohodna. Infarkt najčešće nastupa između 6 sati ujutro i podneva, učestalost je tada dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana.

Što uzrokuje srčane bolesti?

Razvoj srčanih bolesti često je povezan sa životnim stilom koji povećava rizik od ateroskleroze, odnosno sužavanja arterija.

Pušenje, loše kontroliran krvni tlak i dijabetes važni su faktori koji uzrokuju upalu i iritaciju unutrašnjih stijenki koronarnih arterija.

S vremenom se kolesterol iz krvi može nakupljati na upaljenim područjima i formirati plak. Kako plak raste, tako se unutrašnji promjer arterija sužava. Kada se suzi na 40 do 50 posto, protok krvi je toliko otežan da se mogu razviti simptomi angine pektoris. Pod nekim okolnostima plak može oštetiti stijenku arterije, što vodi formiranju krvnog ugruška u koronarnoj arteriji, koji može potpuno začepiti arteriju te sprečavati krv bogatu kisikom da dospije i dijelove srčanog mišića iza mjesta blokade. Tada taj dio srca počinje umirati – to je infarkt miokarda ili srčani udar. Ako stanje nije na vrijeme prepoznato i tretirano, zahvaćeni dio mišića ne može se oživjeti te ga zamjenjuje ožiljkasto tkivo.

Dugoročno, ono smanjuje sposobnost srca da pumpa krv dovoljno učinkovito i u dovoljnoj mjeri, što može voditi do razvoja ishemijske kardiomiopatije. Srčani mišić koji ne dobiva dovoljno krvi može prestati normalno provoditi električne impulse. To može dovesti do razvoja abnormalnog električnog srčanog ritma, što uključuje ventrikularnu tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju, aritmije koje su povezane s iznenadnom srčanom smrti.

Srčane bolesti mogu biti uzrokovane i prirođenim greškama ili infekcijama koje pogađaju srce.

Koji su rizični faktori za nastanak srčanih bolesti?

Kao i u većini zapadnih zemalja, i u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina smrtnost od srčano-krvožilnih bolesti ipak polako smanjuje, no problem je što je i dalje izrazita prevalencija rizičnih faktora na koje možemo utjecati. Rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja od srčano-žilnih bolesti upravo su oni za koje smo uglavnom sami krivi, poput pušenja, pretilosti, nezdravog načina prehrane, povišenih vrijednosti masnoća u krvi, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka, pijenja alkohola, nedovoljne tjelesne aktivnosti, a sve češće i stresa i emotivne napetosti.

Tu su i rizični faktori koje ne možemo promijeniti kao što su naslijeđe, spol ili dob.

Ipak, postoje mnogi koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik za razvoj srčanih bolesti. Ključno je usvojiti neke mjere zdravog života i uporno ih stalno održavati. Jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca je pušenje. Kemikalije u duhanu mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do sužavanja arterija zbog nakupljanja plaka (ateroskleroza), a to u konačnici može dovesti do srčanog udara. Ugljikov monoksid u dimu cigarete smanjuje pak razinu kisika u krvi povećavajući krvni tlak i broj otkucaja srca. Stoga, kada je riječ o prevenciji srčanih bolesti, nema količine duhana koja je sigurna. Čak su i bezdimni duhan (električna cigareta) i pasivno pušenje rizični.

No, dobra je vijest da se rizik od srčanih bolesti počinje brzo smanjivati nakon prestanka pušenja, a nakon 15 godina jednak je riziku osoba koje nikada nisu pušile. Posebno s rizičnim faktorima trebaju biti oprezne osobe koje imaju povećan obiteljski rizik.

Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične faktore, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, uz rekreativno bavljenje sportom (barem pet puta tjedno po najmanje 30 minuta) i izbjegavanje kroničnog stresa.

Ne podcjenjujte važnost redovite tjelovježbe.

Kako povišeni kolesterol i trigliceridi utječu na srce i žile?

Kolesterol se stvara u tijelu, sve ga stanice mogu stvarati, a glavno mjesto na kojem nastaje je jetra. Ova za život važna tvar unosi se i hranom, a ako se u organizam puno unosi hranom, proizvodnja u stanicama se smanjuje. Postoji li u organizmu višak kolesterola, tijelo ga ne može iskoristiti. Stoga kolesterol ostaje u krvi i postupno se odlaže na stijenkama krvnih žila. Stvaraju se plakovi koji postupno sužavaju promjer arterije i smanjuju njezinu elastičnost uzrokujući tako razvoj srčano-krvožilnih bolesti. Tom procesu ponajviše pogoduju povišena razina LDL (tzv. lošeg) kolesterola u krvi, a krivac su i opasne tvari koje unosimo u organizam, poput nikotina, te oštećenja nastala zbog povišenog krvnog tlaka. Trigliceridi su masnoće pohranjene u masnim stanicama tijela, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. U organizam ih unosimo i hranom, glavni su sastojak životinjskih i biljnih masti i ulja.

Obično je visoka razina triglicerida u organizmu praćena visokom razinom LDL kolesterola, a niskom razinom HDL-a (tzv. dobrog) kolesterola, iako to ne mora biti pravilo. Povišena razina triglicerida rizik je za razvoj ateroskleroze, no ne u tolikoj mjeri kao povišena razina kolesterola. Često se u iste osobe nađu i povećan kolesterol i povišeni trigliceridi u krvi.