Tjelesna aktivnost pridonosi boljoj regulaciji glukoze u krvi. Nakon nje šećeri su puno stabilniji i lakše ga je kontrolirati, no ponekad se zna dogoditi potpuno suprotan efekt – kada šećeri počnu „divljati“ i vrlo je teško je predvidjeti u kojem će slučaju glukoza početi rasti, a u kojem padati.  Stoga, složila sam vam pregled  glavnih čimbenika koji mogu olakšati predviđanje smjera kretanja glukoze.

Vježbanje općenito snižava razinu glukoze u krvi kada:

1. ima dosta aktivnog inzulina (npr. unutar 2-3 sata nakon bolusa za obrok ili korekciju ili odmah poslije obroka kod osoba koje stvaraju vlastiti inzulin),
2. aktivnost visokog intenziteta traje dulje od 30 minuta ili kod dužih aerobnih aktivnosti,
3. je razina glukoze na početku vježbanja u donjim granicama,
4. zalihe mišićnog glikogena nisu dovoljne za održavanje normalne razine glukoze,
5. je osoba na prehrani s malo ugljikohidrata i nije joj se u potpunosti prilagodila,
6. se organizam oporavlja od prijašnje aktivnosti,
7. se započinje vježbanje nakon nedavne epizode hipoglikemije (posebno ako je bila teža),
8. se promijeni tip aktivnosti zbog koje organizam zahtjeva veće količine glukoze.

Vježbanje povećava razinu glukoze u krvi kada:

1. se vježba ujutro dok je razina inzulina u krvi niža, a kortizola viša,
2. su treninzi kratki i intenzivni, poput dizanja utega, sprintanja, intervalnog treninga visokog intenziteta,
3. je šećer visok, pogotovo ako je hiperglikemija praćena pojavom ketona,
4. se pojede previše prije ili tijekom aktivnosti,
5. je osoba dehidrirana prije ili tijekom aktivnosti,
6. se trenira u ekstremnim uvjetima (npr. kada je pretoplo ili prehladno, na visokoj nadmorskoj visini ili pri velikoj vlažnosti zraka),
7. prehlada, virusna ili neka druga infekcija oslabljuje djelovanje inzulina i povećava fizički stres,
8. se pretjerano oslobađaju glukoregulacijski hormoni, poput adrenalina, noradrenalina, glukagona i/ili hormona rasta.

Unatoč brojnim potencijalnim utjecajima koji uzrokuju odgovor organizma na tjelesnu aktivnost, najveći utjecaj imaju intenzitet i vrijeme trajanja same fizičke aktivnosti. Ova dva čimbenika najviše uzrokuju „divljanje“ šećera, dok ostali čimbenici većinom utječu zbog lošijeg predviđanja aktivnosti inzulina tijekom tjelovježbe, neočekivanih promjena u organizmu i okolišu. Iako je ponekad teško regulirati šećer tijekom tjelovježbe, njezin utjecaj na regulaciju dijabetesa je veliki. Pogotovo zato što pridonosi stabilnijim vrijednostima glukoze u krvi i utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje.

Mala pomoć:

Za dobru regulaciju šećera tijekom aktivnosti, potrebno je najprije naučiti kako se ponaša naš organizam. To je najlakše učiniti tako da se prate vrijednosti glukoze u krvi prije, tijekom i nakon tjelovježbe te na temelju izmjerenih vrijednosti naučiti dobro predviđati kako će organizam reagirati na fizičku aktivnost.   

Preuzeto sa stranice diabetesmotion.com https://www.diabetesmotion.com/single-post/2019/09/26/What-Causes-Blood-Glucose-to-Go-Down-or-Up-During-Exercise?fbclid=IwAR2KultTSIcLcmJWrnYurxjL8r_4NYVWiHYavCWGGD4ZKQaCZCffQoIn26A