Na spomen Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac nema dvojbe o kakvoj se bolnici radi jer njezino je ime desetljećima povezano s liječenjem dijabetesa u Hrvatskoj. Dapače, njezin joj je utemeljitelj prof.dr. Zdenko Škrabalo priskrbio svjetsku prepoznatljivost jer je ‘Hrvatski model zdravstvene zaštite bolesnika sa šećernom bolešću’ bio temelj za razvoj europskog modela za liječenje dijabetesa a klinika postala suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije. No, kao što to u Hrvatskoj nerijetko biva ‘slava’ je sve više blijedila, liječnici odlazili, a s njima i pacijenti koji su se ‘pogubili’ po drugim hrvatskim bolnicama.

Prije pola godina na čelo klinike došao je doc. dr. Dario Rahelić, endokrinolog i dijabetolog, koji bi trebao vratiti stari sjaj “Vuku Vrhovcu” a to znači da ga pacijenti prije svega prepoznaju kao ‘svoju kuću’ u kojoj mogu dobiti sve ‘od igle do lokomotive’ odnosno kompletnu zdravstvenu skrb koju treba dijabetičar. Riječju, ne samo optimalno liječenje dijabetesa već i komplikacija koje nerijetko prate tu bolest a da zbog toga ne moraju ići od bolnice do bolnice iskupljati nalaze’.

“Ne mislim da povijest počinje sa mnom. To je uvijek bila ustanova u kojoj su osobe s dijabetesom mogle dobiti potpunu skrb. Po tome je to jedinstven centar u Hrvatskoj ali i u svijetu jer na istom mjestu stručnjaci dijabetolozi ali i oni koji liječe komplikacije poput kardiologa, neurologa, oftalmologa pomažu našim pacijentima. Možemo pokriti sve segmente otkrivanja komplikacija primjerice kardiovaskularnog sustava, neuroloških i oftalmoloških problema. Sve osim interventne kardiologije što se zbrinjava u suradnji s liječnicima KB Merkura. Nastojim poboljšati sve segmente klinike kako bi pacijentima bilo što jednostavnije doći do skrbi”, objašnjava doc.dr. Rahelić.

Naručivanje

Jedan od problema koji muče pacijente je naručivanje za pregled. Zato je posljednjih mjeseci povećana mogućnost naručivanja preko obiteljskih liječnika. Drugim riječima liječnik umjesto pacijente preko kompjutorskog programa naručuje svog pacijenta za pregled a to znači da on neće gubiti vrijeme i dolaziti u kliniku samo zbog tog razloga. U proteklih šest mjeseci povećan je i broj pacijenta koji se obrađuju kroz dnevnu bolnicu. Dapače, isti pacijent na istu uputnicu može obavljati preglede u Klinici Vuk Vrhovac idućih godinu dana. Jednostavnije pacijent dolazi i do liječnika specijalista ako se pojavi komplikacija”, objašnjava prof.dr. Rahelić.

No, da bi se povećala kvaliteta usluge trebalo je nabaviti i novu opremu. “Tijekom proteklih mjeseci nabavili smo novi ultrazvuk za srce i stitnjaču ali i OCT uređaj (optička koherentna tomografija) za otkivanje komplikacija na očima naših pacijenata koji do sad nismo ni imali. Naime, jedna od nerijetkih komplikacija dijabetesa je i problem s očima. Nabavili smo i profesionalne uređaje za kontinuirano mjerenja šećera uz potrebne senzore. Mogli bi ga nazvati i holter za glukozu. Njime se kontinuirano mjeri glikemija u potkožnom tkivu kod onih pacijenta kod kojih nam laboratorijski nalaz glikiranog hemoglobina i vrijednosti koje pacijenti donose na temelju mjerenja glukometrom ne daju pravu sliku bolesti. Ponekad imaju neprepoznate hipoglikemije a ako pacijent nosi ovaj uređaj tjedan dana onda točno možemo znati što se dogodilo u tom razdoblju i kakva je situacija s njegovom glikemijom”, objašnjava prof.dr. Rahelić.

Premda će se nekom činiti da vaga kojom se može mjeriti težina pacijenata do 300 kilograma i nije neki velika vijest u Klinici kažu kako im je i to bio problem jer neki imaju i više od 150 kilograma. Za pacijente koji imaju visoki krvni tlak nabavljeno je 6 holtera za kontinuirano mjerenje a uskoro stiže i 7 holtera za EKG a sve to ubrzava dijagnostiku.

“Nadam se da ćemo do kraja godine nabaviti i novi ergometar kao te laser kao i tzv. fundus kameru za fluoresceinsku angiografiju. Možda se nabava sve te nove opreme ne čini tako značajnim korakom klinike ali oni nam olakšavaju i ubrzavaju dijagnostiku što nam se pokazalo kao usko grlo u obradi pacijenta a time su se i produžile liste čekanja. Zna li se da je kod nas timski rad (liječnici, medicinske sestre, edukatori) vrlo važan onda je jasno da zastoj u dijagnostici produžava i vrijeme do dijagnoze. Sve je to, moglo b i se reći, bilo usko grlo”, kaže prof.dr. Rahelić.

S ovogodišnjim svjetskim danom dijabetesa kreću i tzv. otvoreni dani Klinike Vuk Vrhovac. To znači da obiteljski liječnici u tom ‘otvorenom’ tjednu mogu naručiti pacijente na pregled u ekstra terminima i to ne samo za one kod dijabetologa već i oftalmologa odnosno za preglede poput OCT-a i fundus kamere za pregled očne pozadine.

“Inače, omogućili smo da holtere za tlak dobivaju pacijenti četiri dana tijekom tjedna a naručuju se preko liječnika obiteljske medicine. Uređaji su petkom rezervirani za naše pacijente. Valja naglasiti da svu neinvazivnu kardiološku obradu od doplera karotida do doplera perifernih arterija pacijenti mogu obaviti u našoj klinici. To nam je vrlo bitno jer tri četvrtine oboljelih od dijabetesa umire od kardiovaskularnih bolesti. Riječju, u potpunosti možemo isključiti ili potvrditi koronarnu bolest a to nam je vrlo bitno pa ćemo i dalje imati fokus na kardiovaskularne komplikacije”, ističe važnost zdravlja srca i krvnih žila kod dijabetičara doc.dr. Rahelić.

Nakon, obnove uređaja kreće i obnova prostora, olakšat će se orijentacija po klinici te prilagodba primjerice slijepim i starijim pacijentima.

“Sve slijepe osobe unutar tjedan dana dobivaju termin za pregled i isto tako ne moraju čekati na šalteru već se javljaju glavnoj sestri poliklinike koja će umjesto pacijenta obaviti sve formalnosti. U liftove smo uveli zvučnu signalizaciju, a u izradi su i signalni panoi s informacijama pacijentima što se i gdje nalazi”, kaže doc. dr. Rahelić.

Dodaje kako drži da su liste čekanja su još uvijek predugačke ali da se radi na smanjenju.

“U jednom trenutku se na prvi pregled čekalo 40 dana ali to smo sada bitno smanjili i nadam se uskoro neće čekati duže od 10 dana. Kontrolni pregledi su pak planirani pa to nema veze ako je to i za 6 mjeseci. Ipak, moram reći da postoji uvijek i mogućnost tzv. prioritetnih narudžbi koje još nisu dovoljno iskorištene jer obiteljski liječnici uvijek mogu naručiti svoje pacijente za te prioritetne liste ako je nešto hitno. Također imamo i hitnu trijažnu ambulantu gdje se može dobiti pomoć u slučaju da se radi primjerice o opasnoj hiper ili hipo glikemiji”, ističe doc.dr. Rahelić.

Dodaje kako je za optimalnu regulaciju šećera u krvi vrlo važna suradljivost pacijenta odnosno uzimanje lijekova po uputi liječnika. Naime, pacijenti su često skloni ne pridržavati se onog što im kaže liječnik. Dijabetes se često ignorira a to može biti jako opasno. Na pitanje koji su pacijenti ‘ozbiljniji’ u uzimanju terapije, oni koji imaju dijabetes tipa 1 ili oni s tipom 2 doc.dr. Rahelić kaže kako i u jednoj i u drugoj skupini pacijenta ima onih ‘poslušnih’ ali i onih koji nisu toliko skloni paziti na svoje zdravlje. No, ključno je da pacijenti s bolesti tipa 1 ranije ulaze u rano u sve faze dijabetesa pa nekako prije prihvate bolest i u pravilu pridržavaju se uputa liječnika.

“U Klinici Vuk Vrhovac želimo biti što otvoreniji prema pacijentima i s njima što više komunicirati. Dakako, za to nam treba i više specijalista a nedavno smo dobili i odobrenje za nove specijalizacije iz dijabetologije, oftalmologije, neurologiji i dakako kardiologije. Kad nam se pridruže ti mladi kolege uvjeren sam da će Klinika moći u kraćem roku nego li sada biti na usluzi našim pacijentima. U planu nam je pojačati edukacije pacijenata o prehrani ali i izrada informativnih brošura za dijabetičare. Naime, premda to ne izgleda važno stvarnost je drukčija. Naime, ljudima često po internetu traže informacije a one nerijetko nisu provjerene pa onda ni točne što pacijentu ako ih se pridržava može jako štetiti”, objašnjava doc. dr. Rahelić probleme ‘Google doktora’ u svakodnevnom radu s pacijentima.

U svakom slučaju Klinika nastoji širiti svoje djelovanje. Tako je u planu jačanje suradnju s regionalnim centrima u Rijeci, Osijeku i Splitu.

U svakom slučaju planovi novog vodstva klinike su veliki. Uspije li se u kraćem roku ostvariti barem dio bit će to veliki dobitak za pacijente jer s obzirom na složenost ove bolesti važno je da na jednom mjestu dobiju ukupnu zdravstvenu skrb. To, naime, znači kvalitetniji i dakako duži život unatoč svih problema u kontroli ove bolesti.

Ne bi li pomogli kolegama koji rade na otocima ili područjima udaljenima od velikih zdravstvenih centara pokrenut je pilot projekt s obiteljskom medicinom. Preko jedne informatičke platforme međusobno komuniciraju odnosno šalju nalaze koje onda u ‘Vuku Vrhovcu’ tumače stručnjaci i daju upute kako liječiti pacijenta a da on sam ne mora dolaziti u kliniku. Plan je da se ovaj pilot projekt proširi na cijelu Hrvatsku. Također je u planu da liječnici iz klinike povremeno odlaze ‘na teren’ odnosno u manja mjesta, da sa sobom ponesu primjerice fundus kameru i pregledaju pacijente na licu mjesta.

“Do 2008. godine uglavnom smo pacijentima zbrinjavali glikemiju odnosno da HbA1c (glikirani hemoglobin) bude što niži- ispod 6,5. No, onda su studije pokazale da preniske vrijednosti HbA1c, ispod 7, kod pacijenata koji su liječeni inzulinskom terapijom može povećati smrtnost. Razlog je povećani rizik od hipoglikemije što utječe na kontra regulatorne hormone i tako povećava rizik od infarkta, moždanog udara ili izaziva naglu srčanu smrt zbog aritmije. Sve je to promijenilo paradigmu liječenja- što bolje regulacija šećera- da ali pod uvjetom da nema hipoglikemija. S druge strane se pokazalo da je dodatni problem kod dijabetičara i to da dio lijekova povećava tjelesnu težinu. Zato se prihvatilo da terapija treba biti takva da ima što manje utjecaja na tjelesnu težinu i da ima što manje hipoglikemija”, objašnjava doc.dr. Rahelić.

Glikemije nisu sve

Razlog je to što se onda krenulo s individualiziranim liječenjem dijabetesa jer brojne su studije pokazale da dobra regulacija glikemije neće uvijek smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti pa i smrtnost.

“Moglo bi se reći da je revolucija u liječenju dijabetesa zapravo krenula 2015. kad je odlučeno da za sve lijekove za dijabetes mora postojati dokaz da nisu kardiotoksični. Rađene su brojne studije kojima se trebalo dokazati da lijekovi, bez obzira jesu li stari ili novi, nisu kardiotoksični. Iz toga smo i mi liječnici naučili da imamo lijekove koji mogu smanjiti kardiovaskularnu smrtnost odnosno rizik za te bolesti i to u relativno kratkom roku (3 do 5 godina). Prvo je to dokazano lijekovima empaglifozinima a potom i liraglutid”, objašnjava doc. dr. Rahelić.

Dodaje da su zato lani primijene smjernice po kojima nakon terapije metforminom treba procijeniti ima li pacijent razvijenu kardiovaskularnu ili bubrežnu bolest jer o tome ovisi terapija. Neki od lijekova, naime, imaju zaštitni učinak na srce i bubrege. Među njima su SGLT -2 inhibitori oralni lijekovi koji smanjuju rizik od ‘popuštanja’ srca ili pak agonisti GLP-1 receptora u injekcijama koji se sad pojavi i u tabletama odnosno upravo je u tijeku registracija i te vrste oralnog lijeka.

“Sve to govori da je pristup liječenju po najnovijim smjernicama takav da su u liječenju nisu angažirani samo dijabetolozi već obavezno i kardiolozi jer se pokazalo da je tako uz nove lijekove postignuto ono čemu težimo a to je smanjenje kardiovaskularnog rizika, smanjenje tjelesne težine a uz to još imaju i povoljniji učinak na funkciju bubrega”, objašnjava doc.dr. Rahelić.

Ovaj intervju orginalno je objavljen u Doktoru u kući