Treba li posebno upozoriti starije osobe s dijabetesom koje već imaju razvijene neke od dijabetičkih komplikacija (krvožilni problemi, visok tlak), da su u skupini koja je prema dosadašnjim statistikama u najvišem riziku teškog ishoda ako se zaraze COVID-19 virusom?

Prva velika studija 1590 oboljelih od COVID-19 koja je povezala ranije bolesti zaraženih corona virusom s teškim ishodima (smrt, spašavanje života na intenzivnoj njezi, priključenje na respirator) pokazala je da ljudi s jednom ranijom bolešću (kardiovaskularne bolesti, dijabetesom hepatitis B, kronična bolest bubrega, rak…) imaju 79 posto viši rizik za neki od najtežih ishoda. Rizik je još veći kod zaraženih koji imaju dvije kombinirane ranije bolesti. Oni imaju čak 2,5 puta višu šansu da im se život mora spašavati na intenzivnoj njezi, pomoću ventilatora ili da umru.

S obzirom da je dijabetes tipa 2 bolest koji sa sobom vuče druge zdravstvene komplikacije, velik broj dijabetičara ima izrazito visok rizik najgorih ishoda u slučaju zaraze s COVID-19 virusom. Osobe s dijabetesom tip 2 pretežito su stariji, a osim dijabetesa vrlo često imaju razvijenu neku od komplikacija – probleme s krvožilnim sustavom i srcem, visok tlak, možda probleme s bubrezima. Iz onoga što se do sada statistički naučilo o COVID-19 virusu, ispada da su dijabetičari. Konkretna procjena povećanog rizika za osobe s dijabetesom koji imaju istodobno i visok tlak iznosi 60 posto. Međutim, s obzirom kako nije neuobičajeno da netko ima dijabetes i visok tlak, a da mu to nije poznato, logično je zaključiti da je povećanje rizika za teške ishode nakon zaraze s COVID-19 virusom podcijenjen.

Ovo što se do sada naučilo o COVID-19 virusu poklapa se s onim što se do sada vidjelu kod posljedica drugih respiratornih virusa. Kod azijske gripe (H7N9) ljudi s jednom ranijom bolešću imaju 3,4 puta više šanse završiti na intenzivnoj njezi i respiratorima. I SARS i MERS (također corona virusi) također imaju teže ishode kod ljudi s jednom ranijom bolešću.

Kod pacijenata koji nisu prijavili neku raniju bolest stopa smrtnosti je samo 0,9 posto. Kod ljudi s kardiovaskularnim bolestima smrtnost je 7,3 posto, a kod dijabetičara 6,3 posto, a kod ljudi s visokim tlakom 5,6 posto.

Ostalo je nejasno kolika je smrtnost kod osoba s dijabetesom koje imaju visok tlak i krvožilne probleme. Dijabetes, krvožilne bolesti i visok tlak vrlo često idu zajedno.

Jesu li stoga stariji dijabetičari s razvijenim komplikacijama uvjerljivo najugroženiji dio opće populacije?