Sretan Uskrs svim sobama s dijabetesom uz nadu da će najveći mogući broj izbjeći COVID-19 zarazu! Osobe s dijabetesom često odabiru vrlo različite, čak oprečne načine prehrane kako bi kontrolirali razinu glukoze u krvi. Donosimo 12 preporuka prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije koje bi većini trebale biti prihvatljivi. Možda se neće svidjeti ljubiteljima keto prehrane ili onima koji su poboljšali glikemiju dijetom s vrlo malim udjelom masti, ali možda je vrijeme za igrati na sigurno. Treba pošteno reći da se neki naročito ne trude nego se prepuštaju lijekovima i(ili) inzulinu. COVID-19 sigurno je velika opomena: bolje opće zdravstveno stanje i viša razina imuniteta puno ovise od prehrane i vježbanja.
Kako je prehrana generalno važna i opće poznata komponenta u kontroli dijabetesa, važna je i u iznimnim situacijama poput ove pandemije. Iako su trenutno prehrambene smjernice većinom iste, sada je potrebno još više držati do njih kako bi se osigurala raznolika i uravnotežena prehrana koja održava stabilnu razinu glukoze u krvi, kao i aktivnost imunosnog sustava.
Najprije valja navesti stav nadležnih institucija kako trenutno nema uvjerljivih dokaza da određena hrana ili način prehrane može poboljšati rad imunosnog sustava i prevenirati ili izliječiti infekciju koronavirusom. Uz to, EFSA je izvijestila kako trenutno ne postoje dokazi da je hrana uzročnik transmisije virusa.
Naglašava se, uz provođenje svih higijenskih mjera, socijalne distance i izolacije, važnost zdrave i uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, koja osigurava sve potrebne nutrijente. Uz to, redovita tjelesna aktivnost, dovoljna količina sna te smanjenje psihičkog stresa, podržat će rad imunosnog sustava.
IDF (International Diabetic Federation) je za osobe s dijabetesom sažeo kratke i praktične smjernice kojima se preporučuje:
- Dati prioritet hrani niskog glikemijskog indeksa
- Izbjegavati preveliku konzumaciju pržene hrane
- Ograničiti konzumaciju hrane bogate šećerom, ugljikohidrata i masti
- Birati nemasne izvore proteina (riba, meso, jaja, mlijeko, mahunarke)
- Jesti zeleno lisnato povrće
- Jesti voće u 2-3 serviranja dnevno
Uz to, naglašena je važnost hidracije i redovitog praćenja razine glukoze u krvi. Dakle, jasno je da ove smjernice za osobe s dijabetesom vrijede i inače. No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglasila je posebnu važnost pravilne prehrane onda kada imunosni sustav treba pojačano raditi i kada mu je potrebna podrška. Ograničena dostupnost hrane može narušiti raznoliku prehranu i dovesti do veće konzumacije visoko procesirane hrane bogate masnoćama, šećerom i soli. Usprkos mogućem ograničenju sastavnica prehrane, treba i dalje prehranom nastojati održati dobro zdravlje te ostati tjelesno aktivan.
U nastavku su navedene smjernice WHO-a povezane s prehranom:
- Procijeniti vlastite potrebe i napraviti plan kupovine kako bi se izbjegla prevelika kupovina koja može dovesti do veće konzumacije, ali i bacanja hrane.
- Kod korištenja namirnica prvo iskoristiti svježe proizvode koji se brže kvare, a, ukoliko je moguće i sve dok je moguće, kod kupovine dati prednost svježoj hrani u odnosu na trajnu, smrznutu i konzerviranu hranu. No, smrznuto voće i povrće često ima jednaku nutritivnu kvalitetu kao i svježe. Kako bi se smanjila količina otpada, ostaci obroka mogu se smrznuti za neki drugi obrok.
- Obratiti pažnju na veličinu obroka na tanjuru. Produženi boravak kod kuće uz manjak društvene interakcije i tjelesne aktivnosti, može dovesti do prejedanja i povećanja tjelesne mase.
- Tijekom pripreme hrane, važno je voditi brigu o dobroj higijenskoj praksi kako bi se osigurala sigurnost hrane i prehrane te izbjegla kontaminacija kao i bolesti uzrokovane hranom. Principi dobre higijenske prakse uključuju: održavanje čistoće ruku, posuđa i cijele kuhinje, odvajanje svježe i kuhane hrane i posuđa na kojem se hrana nalazi (posebno meso i sirovo povrće), temeljitu termičku obradu hrane, čuvanje hrane na odgovarajućoj temperaturi (ispod 5 °C ili iznad 60 °C), korištenje čiste i zdravstveno ispravne vode i svježih namirnica.
- Obratiti pažnju na unos soli, pogotovo ako je smanjen unos svježe, a povećan unos konzervirane i prerađene hrane koja može sadržavati velike količine soli. Preporučuje se unos soli manji od 5 g dnevno pa je potrebno dati prednost hrani bez soli ili s manje soli. Neka hrana iz konzerve (poput povrća) može se isprati kako bi se smanjio sadržaj soli. Većina dnevnog unosa (50-75 %) unosi se putem prerađene hrane, a ne dosoljavanjem. No valja smanjiti i vlastito dodavanje soli te umjesto toga dati prednost svježim ili sušenim začinima.
- Ograničiti unos šećera i slastica te ih zamijeniti umjerenim količinama voća. Kod konzumacije deserta i prerađene hrane, pripaziti na količine i šećera i serviranja. Izbjegavati dodavanje šećera i meda za zaslađivanje jela i pića.
- Obratiti pažnju na unos masti. Dati prednost zdravim izvorima masnoća poput ribe i orašastog voća. Izbjegavati unos trans-masti i pratiti nutritivne oznake sadrži li proizvod hidrogenizirane masnoće. Najbolji izbor su minimalno prerađena hrana i prirodne cjelovite namirnice.
- Konzumirati dovoljnu količinu prehrambenih vlakana koja doprinose zdravlju probavnog sustava i produžuju osjećaj sitosti, što sprečava prejedanje. Unos vlakana najbolje osiguravaju voće, povrće, sjemenke i orašasto voće.
- Ključna je i adekvatna hidracija, a kada god je dostupna i sigurna za piće, obična voda je najzdraviji i najjeftiniji izvor. Svakako treba izbjegavati unos zaslađenih napitaka koji doprinose unosu šećera i praznih kalorija. Vodi se mogu dodati bobice smrznutog voća, kriške ili sok citrusa te bilje poput mente, lavande ili ružmarina. Izbjegavati unos jake kave i jakih čajeva te kafeiniziranih i energetskih pića koja mogu utjecati na dehidraciju i na kvalitetu sna.
- Izbjegavati unos alkohola koji oslabljuje imunosni sustav i smanjuje mogućnost obrane protiv infektivnih bolesti, kao što je i koronavirus. Njegov prevelik unos tijekom samoizolacije može doprinijeti padovima, ozljedama, nasilju te depresiji i anksioznosti, ali i utjecati na djelovanje lijekova.
- Iskoristiti vrijeme provedeno kod kuće za vlastitu pripremu zdravih i ukusnih obroka. Konzumirati obroke zajedno s cijelom obitelji kako bi se ojačali obiteljski odnosi i širile zdrave prehrambene navike. Uključiti djecu u pripremu obroka kako bi razvijali vještine i navike povezane s prehranom.
- Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara također je objavilo odličan sažeti pregled (dostupan na dolje navedenom linku) koji obuhvaća najvažnije prehrambene preporuke od strane najutjecajnijih svjetskih organizacija i u kojem je tablično naveden popis ključnih nutrijenata (vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat, selen) prema izvorima i učinku u organizmu. http://www.hdnd.hr/novosti/preporuke-za-prehranu-tijekom-epidemije-uzrokovane-novim-koronavirusom-covid-19/
Dakle, u ovom periodu bitno je održati jednaku, ako ne i veću brigu oko vlastitog zdravlja i prehrane. Osobe s dijabetesom tipa 2 trebaju paziti na količinu unesenih ugljikohidrata kako bi se spriječila hiperglikemija te redovito pratiti razinu glukoze u krvi, a prednost treba dati cjelovitim namirnicama koliko god je to moguće.
Izvori:
https://www.idf.org/aboutdiabetes/what-is-diabetes/covid-19-and-diabetes.html
https://www.eufic.org/en/food-safety/article/food-and-coronavirus-covid-19-what-you-need-to-know
https://www.efsa.europa.eu/en/news/coronavirus-no-evidence-food-source-or-transmission-route